Pobedimo hronični umor zajedno

hronicniumor@gmail.com

hronični umor

pobedimo ga zajedno

Sindrom iritabilnog creva- tajne ovog sindroma

Sindrom iritabilnog creva- tajne ovog sindroma

Uvod

Sindrom iritabilnog creva ili sindrom iritabilnog kolona (IBS) je sve češa bolest savremenog čoveka. Nažalost retko ide usamljena. Postoje nedvosmisleni dokazi koji upućuju na to da sindrom iritabilnog creva , vremenom može uvesti pacijenta u sindrom hroničnog umora ili fibromijalgiju i još mnoga druga stanja o kojim ćemo govoriti.

Nažalost, sva ova stanja  su veoma isprepletana, nekad teško shvatljiva i pacijentu i doktoru. Sindrom iritabilnog creva poput CFS/ME je dijagnoza isključivanja. Dijagnostičkim metodama otkrijemo da pacijent nema organski, već funkcionalni problem.

Šta je sindrom iritabilnog creva (IBS)? Kako prepoznati  i razlikovati sindrom  iritabilnog creva od drugih organskih uzroka u poremećaju funkcionisanja digestivnog trakta?

Sada ćemo pokušati da sagledamo ovo hronično stanja iz više različitih aspekata.
Nadam se da će mnogima od vas dati neke odgovore koje ste tražili…

Pa da krenemo!

Sindrom iritabilnog creva-definsanje

Sindrom iritabilnog creva (IBS) je hronični i iscrpljujući funkcionalni gastrointestinalni poremećaj. Ova bolest se naziva još i sindrom iritabilnog kolona ili prosto nervozna creva.   On pogađa 9%-23% ljudi širom sveta. Procenat pacijenata koji traže zdravstvenu zaštitu u vezi sa IBS-om približava se 12% u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite i daleko je najveća podgrupa u gastroenterološkim klinikama.  Shvaćeno je da ovi pacijenti imaju lošiji kvalitet života.

Nažalost,  kao i sindrom hroničnog umora i sindrom iritabilnog creva (IBS.engl) je bolest sa kojem se ljudi muče.  Ali ne postoji ni jedan specifični dijagnostički test koji bi nam potvrdio dijagnozu. Znači da kod sindroma iritabilnog kolona imamo odsutne histološke, morfološke i zapaljenske parametre! Prosto rečeno nemamo tkivne poremećaje  dokazive biopsijom, nema odstupanja izgleda creva pri kolonoskopiji i negativni su nam laboratoriski nalazi iz krvi! Ta creva se jednostavno čeće i više grče ili im je smanjena normalna pokretljivost što i daje simptome.

Neki ili svi od ovih parametara  bi bili prisutni u organskoj bolesti creva!

Sindrom iritabilnog creva-kako nastaje?

Stvarna patogtogeneza (način nastanka bolesti) u ovom sindromu ostaje i dalje nejasna. Svakako da određenu ulogu igra stres, narušavanje odnosa dobrih i loših bakterija u crevima.  Drugi  mogući faktori su,   karakteristike ličnosti, takođe mogući su hormonski poremećaji,  nenormalna pokretljivost creva, crevna infekcija.

Kada su u pitanju karakteristike ličnosti od ovog sindroma oboljevaju hipersenzitivne ličnosti. Ukoliko niste čitali ostavljam vam link gde na mom blogu možete pročitati više… https://hronicniumor.com/visokosenzitivni-ljudi/

Takođe izmenjenu osovina creva i mozga, povećanu propustljivost sluzokože  creva, upala ili oštećena imunološku funkcija su mogući pokretači.  Moguće da glavni faktor u nastanku ovog stanja može biti prisustvo prekomernog rasta bakterija u tankom crevu (SIBO).

SIBO se poslednjih godina sve ozbiljnije shvata u gastroenterološkoj zajednici. O tom sindromu ću pisati u nekom od budućih tekstova.

za više informacija o ovom sindromu ostavljam vam llink ka wikipediji https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwivi5SOgID7AhVL2qQKHdg3DhoQFnoECBgQAQ&url=https%3A%2F%2Fsr.wikipedia.org%2Fsr-el%2FSindrom_iritabilnih_creva&usg=AOvVaw1oj7NexNJ-1NraPHpu538g

Kada i kako počinje ovaj sindrom?

Bolest najčešće počinje u adolescenciji i ranom odraslom dobu, mada može mada se  ispoljiti  i kasnije u životu. Nešto je češći kod žena.

Sindrom iritabilnog creva sa sporim početkom pokazuje snažnu povezanost,  sa stresnim poremećajima kao što su depresija i anksioznost. Ali isto tako može da prati gastrointestinalnu  infekciju. U tom slučaju se klasifikuje kao post-infektivni sindrom iritabilnog kolona. Za razliku od pacijenata bez prethodne gastrointestinalne infekcije  infekcije, pacijenti sa psihološkim faktorom u nastanku ovog sindroma, mogu imati izmenjenu imunološku funkciju creva.

Limbički sistem  već toliko puta pomenut i u sindromu hroničnog umora i ovde ima značajnu ulogu.  To su moždane strukture odgovorne  za obradu emocija straha, bola, besa, za memoriju…I još  mnogo toga.  Limbički sistem i creva su povezani preko vegetativnog nervnog sistema i to dvosmerno.

Da objasnimo kako?

Ova povezanost omogućava prenošenje emocionalnih stanja iz mozga do creva sa jedne strane.  Dok  opažanje gastrointestinalnih promena(bol, kontrakcije, nadimanje)  se nazad prenose do mozga.

Glavni neurotransmiter (  nervni posrednik) creva  je ranije pominjani SEROTONIN, koji utiče na lučenja acetil holina u crevima. Acetil holin je takođe transmiter (posrednik) koji  reguliše i  pojačava crevnu pokretljivost. Poremećene veze između mozga i creva, kao i poremećeni nivoi serotonina u crevima, mogli bi imati značajnu ulogu u nastanku ovog sindroma.

Za više informacija o hipotalamusu i limbičkom sistemu ostavljam link https://zonamedicine.com/limbicki-sistem-i-hipotalamus/

 

Sindrom iritabilnog creva-moć crevnih bakterija
Sindrom iritabilnog creva-moć crevnih bakterija

Sindrom iritabilnog creva-dijagnostika

Sada ulazimo u ono mučno polje gde svi pacijenti sa sindromom iritabilnog creva moraju uraditi gomilu testova, koji će im reći da je sve sa njima u redu, na organskom planu. A manje osetljiv doktor će im reći da je sve to u njihovoj glavi! Ja ne mislim da je to način na koji treba saopštiti ovu dijagnozu!

I među doktorima ima onih sa ovim problemom, kad naiđete na takvog, verujte da će vas razumeti!

Za vas koji znate engleski ostavljam odličan link ka you tube kanalu doktora iz UK koji se bavi ovim sindromom, i daje kratak osvrt  na sindrom kliknite  na https://youtu.be/DUHtN-mdekM

A mi sada nastavljamo sa dijagnostikom!

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) odobrila je sindrom iritablnog creva kao dijagnozu  u 10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti. Tada je prepoznat značaj ovog sindroma.  Istorijski gledano prva dijagnostička tumačenja ovog sindroma  uvedena su sa Maningovim kriterijumima  1970-ih.

Danas se dijagnoza se postavlja prema Revidiranim rimskim keriterijumima  IV (2016.godina )zapravo je dijagnoza isključivanja, što znači isključimo  testovima druge moguće uzroke simptoma kod pacijenta. Tek tada  možemo da kažemo da pacijent boluje  od  sindroma iritabilnog creva (IBC).

Revidirani rimski kriterijumi-dijagnoza sindroma

Ponavljajući bol u stomaku u proseku najmanje 1 dan nedeljno u poslednja 3 meseca, povezan sa dva ili više od sledećih kriterijuma:

  1. Vezano za poremećaj crevnog pražnenja (proliv, zatvor, ili kombinacija oba, otežano redovno pražnjenje tvrde stolice)
  2. Povezan sa promenom učestalosti stolice (često ili retko ili promena ritma pražnjenja, simptomi variraju u vremenu
  3. Povezan sa promenom oblika i izgleda stolice – krpasta, tvrda, kobasičasta, mekana, deluje nesvareno, nefirmirana stolica, popuno tečna…itd)

Ovi kriterijumi treba da budu ispunjeni za poslednja 3 meseca, a da simptomi traju najmanje 6 meseci.

Klinička slika i varijante sindroma iritabilnog creva

U odnosu na dominantne simptome  sindrom možemo podeliti na više podtipova:

  • Preovlađujuća dijareja (IBS-D),
  • Preovlađujuća konstipacija-otežano pražnenje tvrde stolice  (IBS-C)
  • Mešoviti  obrazac (IBS-M)
  • Neodređeno (IBS-U)

U svim podtipovima sindroma creva simptomi mogu da variraju među pacijentima i da se menjaju tokom vremena.

Pacijenti navode da su simptomi koji najviše uznemiravaju su bol u stomaku, nadimanje, mišićna bol, naprezanje prilikom pražnenja creva i osećaj ozbiljne bolesti.

Sindrom iritabilnog creva-simptomi i razlike u odnosu na organske bolesti ?

Već pomenuto  nadimanje, bol u stomaku, stomačna nelagodnost. Zatim pacijenti mogu imati stomačne grčeve i čujno crevno krčanje i brobotanje u stomaku. Već smo pominjali zatvor ili proliv, meka stolica, povećan broj stolica, neželjeni gubitak telesne težine.

Ono što je važno i često pisutno pogoršanje nakon obroka, kao i olakšanje bola nakon crevnog pražnenja. Mišićni bol i umor mogu biti pratioci sindroma iritabilnog creva.

Uočavanje razlike između sindroma iritabilnog creva i zapaljenskih bolesti creva,  ulceroznog kolitisa i kronove bolesti koje spadaju u organske i teže poremećaje gastrointetinalnog trakta je neophodno.

Za inflamatorne bolesti creva postoje dijagnostičke mogućnosti , koje i koristimo u cilju isključivanja tih stanja.

Takođe sindrom iritabilnog creva može oponašati celijačnu bolest (glutenska netolerancija) te je i nju potrebno isključiti. Mada mnogi pacijenti sa sindromom iritabilnog creva  imaju određene stepene netolerancije na gluten, laktulozu ili fruktozu.

Takođe je potrebno isključiti karcininom debelog creva, te je kolonoskopija obavezna.
U obliku gde dominiraju prolivi u sindromu iritabilnog kolona potrebno je isključiti hroničnu crevnu infekciju, kao i zapaljenske bolesti creva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis).

 

Sindrom iritabilnog creva-terapija

Postoje različiti terapijski principi i pristupi lečenju sindroma iritabilnog kolona, ali stvarnog leka koji sigurno rešava sigurno ovo stanje još uvek nema. Pristup pacijentu je i ovde individualan.

Terapija podrazumeva kombinaciju promena navika u ishrani,  katkoročno FOOD map dijeta može poboljšati simptome.  U određenim slučajevima od pomoći je i kognitivno-bihevioralna psihoterapija.  Određenu ulogu mogu imati i određeni probotski sojevi, koji imitiraju našu normalnu crevnu floru, kao i prebiotici ili iz hrane, ili u formi butirata koji hrana naše dobre crevne bakterije.  Potom farmakološka terapija i terapija biljnim lekovima koja se koristi u tradicionalnoj medicine i u medicini  zemalja u razvoju,  određenom procentu slučajeva je delotvorna.

Koje su nam terapijske opcije na raspolaganju?

Opet podvlačim da je pristup lečenju strogo individualan i definisan težinom simptoma bolesnika i oblikom bolesti.

Pre nego što se razmotri farmakološki tretman, odnosno lečenje lekovima, treba proceniti način života.  Hrana može imati potencijalne okidače za simptome sindrom iritabilnog creva. Nedostatak vežbanja, nedostatak adekvatne hrane, nedostatak ili višak unosa vlakana u ishrani sve može potencirati simptome. Takođe nedostatak pogodnog vremena za defekaciju (crevno pražnjenje)  može izazivati simptomatologiju.

Dakle, povećanje dijetalnih vlakana i redovno vežbanje  bi mogla da bude od koristi pacijentima sa ovim sindromom naravno u zavisnosti od  oblika bolesti. Kod kliničkog oblika sa dijarejom, dijetna vlakna iz hrane ili inulin mogu pogoršati simptome.

Prebiotici

Kod većine  pacijenata u lečenju može biti od pomoći buterna kiselina. To je fiziološka supstanca koja se proizvodi u debelom crevu kao rezultat razgradnje dijetetskih vlakana. Glavni je izvor energije za ćelije debelog creva. Ona stimuliše metabolizam  crevnih ćelija i njihovo normalno sazrevanje. Takođe ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja sluzokože i u procesima zarastanja oštećenja u crevima.

Inulin kao prebiotik iz kog u debelom crevu nastaje buterna kiselina, prema mom iskustvu često pogorša simptome kod oblika bolesti sa dijarejom. Prema mom iskustvu apsolutni favorit na bazi buterne kiseline, kao i probiotskih bakterija je Colosal. On oslobađa buternu kiselinu dirktno u debelom crevu i nema rizika od neželjenih dejstava koja imamo kod primene inulina.

Sindrom iritabilnog creva-moć butirata

Kliničko iskustvo pokazuje da kod pacijenata sa ćelijskom neravnotežom, koja utiče na debelo crevo, dodatak buterne kiseline značajno poboljšava simptome kao što su dijareja, bol u stomaku i opšta slabost.

Na osnovu svega rečenog kod kliničkog oblika bolesti sa dijarejom bolje je, uzimati buternu kiselinu u kombinaciji sa probioticima. Dok se kod oblika bolesti sa opstipacijom mogu preporučiti sa  dijetna vlakna iz hrane ili inulin. 

Inulin  je koncentrat dijetnih vlakana i koji će svakako razgradnjom u debelom crevu stvoriti buternu kiselinu. Inulin pripada prebioticima, odnosno on hrani naše normalne crevne bakterije u debelom crevu. Postoje na tržištu različite vrste inulina, u odnosu na to na koji deo debelog creva deluju.

za više informacija o inulinu kliknite na link: https://www.imlek.rs/blog/inulin-prebiotik-uticaj-na-organizam

 

Sindrom iritabilnog creva-promena stila života i ishrane

Prekomerno konzumiranje kafe, laktoze i nesvraljivih ugljenih hidrata može dosvesti do kliničke slike sa dijarejom.

Uopšteno govoreći, trebalo bi isprobati pristup postepenog isključivanja hrane koja uzrokuje tegobe, ako su simptomi blagi do umereni.

Procena probiotika  kroz razne studije za lečenje sindroma iritabilnog creva, su pokazale poboljšanja u smislu  nadimanja, bolova u stomaku i poteškoća sa crevnom pokretljivošću.

U tim studijama nije utvrđeno da je specifičan probiotički soj superiorniji od drugog, a često su korišćene kombinacije  različitih sojeva.

Nakon što promene u načinu života i ishrani nisu uspele da ublaže ili razreše simptome, najčešći pristup lečenju je farmakoterapija odnosno primena lekova.

Uloga psihoterapije i lekova sa dejstvom na nervni sistem

Istovremeni tretman dijagnostikovane depresije ili anksioznih poremećaja kroz psihoterapiju i  lečenje lekovima i često pomaže u ublažavanju specifičnih simptoma.  Uticaj različitih oblika psihoterapije (npr. kognitivno bihejvioralna terapija, dinamička psihoterapija i terapija relaksacije) na teže forme bolesti je dokazan.

Psihoterapeutske intervencije su obično rezervisane za teške oblike ovg sindroma. Odnosno one oblike koji su udruženi sa depresijom i anksioznim poremećajem.

Za više informacija o anksioznosti kliknite na link  https://hronicniumor.com/kako-se-boriti-protiv-anksioznosti/

U pojedinim slučajeveima kod lečenja  težih formi sindroma iritabilnog creva, efekat u poboljšanju simptoma su  imale  2 grupe antidepresivnih lekova.  To su lekovi iz grupa triciklični antidepresivi i selektivnih inhibitora preuzimanja serotonina. Naravno o ovako ozbiljnim lekovima treba da odluči psihijatar.

Ov lekovi su se pokazali korisnim  u lečenju anksioznih poremećaja iako ne ublažavaju nadimanje u stomaku i ne smanjuju osetljivost na bol.

Dok se benzodiazepini (Bensedin, Bromazepam) často propisuju kod nas, njihova efikasnost u ublažavanju simptoma kod IBS-a je upitna!?

Sindrom iritabilnog creva -drugi simptomatski lekovi

Terapija lekovima koji utiču na pokretljivost creva ili na lučenje sekreta u želudcu i crevima je simptomatska.  Ona zapravo umanjuje ili otklanja neprijatne simptome, ali nema uticaja na osnovni uzrok bolesti.

Farmakološki tretman sindroma iritabilnog creva sa pretežnim zatvorom  fokusira se na takozvane prokinetičke lekove. To su lekovi koji skraćuju vreme prolaska sadržaja kroz creva.  Vama je najpoznatiji Klometol,a iz ove grupe se koriste Cisaprid i Gastroperidon.

Druga grupa lekova koja se  koristi u ovom slučaju su spazmolitici-lekovi koji smanjuju grčeve u crevima opuštajući crevne mišiće.  Iz ove grupe lekova verujem da vam je poznat Buscopan.  Sada postoje sve novije generacije spazmolitika. Čula sam da su neki od vas imali dobre rezultate sa primenom Colospe, leka koji takođe pripada ovoj grupi.

U fazama kada imate pojačane gasove, bilo bi dobro da koristite prparate na bazi simetikona- deluje direktno u crevima razbijajući mehuriće gasa što omogućava da se isti lakše izbaci,te smanjuje bol i grčeve. Kod nas ima više registrovanih lekova iz ove grupe: Espumisan, Gasolak, Simetoral  i dr. Obično se uzimaju uz obrok u obliku kapi, tableta za žvakanje i želatinoznih kapsulica.

Kada sindrom iritabilnog kolona ima dijareju kao dominantan simptom u tom slučaju može se koristiti lek  Loperamid, ne dugotrajno i svakoko uz konsultaciju sa lekarom. Loperamid je lek koji smanjuje crevnu peristaltiku i usporava prolazak sadržaja kroz creva. Samim  tim broj stolica je manji.  Bitno je naglasiti da ovaj lek može pogoršati stanje kod infektivnog proliva, te se ne preporučuje uzimanje na svoju ruku.

Izvor  https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5704116/ – !po=36.9048

Ukoliko vam se tekst svideo ili imate neke nedoumice, slobodno pišite u komenterima!

Hvala na čitanju!

dr Vesna Ikonić Marinković

One thought on “Sindrom iritabilnog creva- tajne ovog sindroma

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Autor

dr Vesna Ikonić Marinković

Diplomirala sam na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu 2012. godine. U julu 2019. godine sam položila specijalistički ispit iz pedijatrije sa najvšom ocenom, a iste godine sam se zaposlila u struci na poslovima pedijatra.

pratite

baner hronicni umor
baner hronicni umor

ostali sadržaji